Poznato je da se mlečni zubi brzo i lako kvare, naročito ukoliko je oralna higijena deteta loša. 

Zubnim kvarovima kod dece takođe doprinosi i neadekvatna ishrana, koja između ostalog uključuje ogromnu količinu nezdravih ugljenih hidrata poput slatkiša, grickalica, gaziranih i običnih sokova i slično.

Za roditelje, često pranje mlečnih (posebno bočnih) zuba predstavlja pravi izazov. Dete nije uvek raspoloženo za pranje, a anatomija griznih površina samo dodatno komplikuje i otežava čitav postupak.

Zalivanje fisura u stomatologiji predstavlja veoma značajnu preventivnu meru. Kada je u pitanju održavanje oralne higijene i zdravlja zuba, važnost ove procedure se sastoji u tome što ona može doprineti tome da se preduprede mnogobrojni problemi – prvenstveno karijes.

U ovom tekstu, otkrićemo Vam šta je zalivanje fisura, zašto je važno i šta je potrebno da znate pre nego što se odlučite da odvedete dete kod stomatologa. 

Šta je zalivanje fisura?

Grizna površina bočnih zuba (mlečnih i stalnih) sačinjena je od mnogobrojnih jamica, udubljenja i žlebova.

 Sve to čini fisurni sistem zuba. Upravo fisure predstavljaju mesta na kojima počinje nastanak karijesa, čije lečenje može biti veoma naporno, dugotrajno, a u najtežim slučajevima i nemoguće.

Dobra vest je što se ova grizna površina može jednim u potpunosti jednostavnim, brzim i bezbolnim postupkom zaliti

Zalivanje fisura podrazumeva ispunjavanje fisura zuba zalivačem, čime se  stvara jedna ravna površina koju je mnogo lakše četkicom očistiti nego fisurne jamice. Na taj način se u fisurnom sistemu ne zadržavaju čestice hrane. 

Zalivanje na vreme sprečava nastanak i širenje karijesa, jer zalivač ima kapacitet da otpušta fluoride, na taj način delujući antikariogeno. 

zalivanje-fisura-mlecnih-zuba

Zalivanje fisura se može raditi i na mlečnim  i na stalnim bočnim zubima, ali nažalost, ono se kod nas u praksi veoma retko primenjuje kao preventivna mera. 

Razlog za to je sveprisutno mišljenje o tome da se mlečni zubi svakako zamenjuju, te da nema potrebe da se oni popravljaju, a kamoli da se vrši bilo kakva prevencija. 

Ovakav stav je u potpunosti pogrešan i može dovesti do vrlo neprijatnih posledica u budućnosti. 

Zdravlje zuba je bitno, nezavisno od toga o kojoj se vrsti zuba radi.

Preduslovi za zalivanje fisura

Kada su u pitanju preduslovi za zalivanje fisura, možemo reći da se dva uslova nameću kao najznačajnija: saradnja pacijenta (koja je uslovljena njegovim uzrastom) i potpuno zdrave krunice.

Najčešće se kao prvi zalivaju prvi stalni zubi, i to prve šestice koje niču oko šeste godine života. Što je pacijent mlađi, postupak zalivanja može biti otežan, jer deca nekad nisu sklona saradnji.  

Međutim, ukoliko za to postoji mogućnost, a u većini slučajeva postoji, idealan period za zalivanje fisura predstavlja oko detetove treće/četvrte godine života.

Stomatolog uči devojčicu kako da pere zube.

Kada dete dovoljno odraste, nažalost, neretko se dešava da već bude kasno, te da su karijesne lezije na zubima već prisutne i da zalivanje fisura ne može  da pomogne. U tom slučaju lečenje će biti neizostavan proces. Osim toga, dešava se da su zubi već pred fiziološkom smenom, zbog čega zalivanje fisura nije finansijski isplativo.

Međutim, ukoliko nijedna od navedenih prepreka ne postoji, zalivanje mlečnih zuba je i te kako preporučljivo, i to što je ranije moguće. Na taj način se zubi štite na duži vremenski period jer se neki od njih (kao npr. petice) menjaju tek sa 11-12. godina.

Drugi važan preduslov je postojanje potpuno zdravih krunica. Veoma je važno reći da se zalivanje fisura ne može vršiti ukoliko kvar već postoji i da je njegova primarna uloga prevencija nastanka kvara. 

Zalivanje fisura – postupak

Zalivanje fisure je jednostavan, brz i što je najvažnije – u potpunosti bezbolan postupak. Čitava procedura traje desetak minuta i ne zahteva nikakvo bušenje ili primanje anestezije, što je deci najvažnije.

Pre zalivanja fisura, potrebno je temeljno očistiti površine zuba koji će biti tretirani. To se vrši uz pomoć rotirajuće mekane četkice za zube i specijalne paste. Na taj način se čiste svi eventualni ostaci hrane i naslaga koji su se možda sakrili u fisurnom sistemu zuba koji će biti zaliven.

Nakon toga, površina zuba se nagriza specijalnom kiselinom (ovaj postupak traje oko 30 sekundi). Kada kiselina uradi svoj posao, zub se pažljivo ispere i osuši. 

Nagrizanje površine kiselinom omogućava da se glatka površina zuba pretvori u mikroskopski vidljivu i hrapavu, što na dalje omogućava zalivaču da bolje prodre i veže se za zub.

Zalivač ima tečnu konzistenciju, što omogućava njegovo lako prodiranje u sve rupice i udubljenja zuba, koji je prethodno nagrizen kiselinom.

Kako bi se razlikovao od prirodnog zuba, zalivač je najčešće mlečno bele boje. Ovo razlikovanje je važno i neophodno je kako bi olakšalo kontrolu postavljenog zalivača od strane stomatologa i roditelja. 

Materijal koji se koristi za zalivanje fisura, prelazi iz tečnog u čvrsto stanje uz pomoć lampe za polimerizaciju. Ukoliko je ostao višak zalivača koji smeta zagrizu, stomatolog će vrlo brzo i lako taj višak ukloniti.

Ono što je možda i najvažnije od svega – u potpunosti je bezbedno odmah nakon procedure konzumirati hranu i piće. Iako su preporuke da se pričeka neko vreme, ipak, ne postoje nikakve konkretne prepreke upotrebi jela i pića.

Zalivanje fisura – rok trajanja

Ne postoji tačan rok trajanja fisura. On je individualan i uglavnom traje između 3 i 5 godina, a neretko i mnogo duže. Dokle god je zalivač u potpunosti prisutan – bez ikakvih pukotina, oštećenja, i nije potrošen  – on 100% čuva fisurni sistem i sprečava nastanak karijesa na zalivenim mestima.

Kad god je to moguće, stomatolozi savetuju zalivanje fisura vođeni time da je bolje sprečiti nego lečiti.

Održavanje fisura

Kako bi zalivene fisure trajale što duže, neophodno ih je redovno i adekvatno održavati. Ovo između ostalog podrazumeva i redovne stomatološke kontrole – poželjno na 3 i 6 meseci. 

Kontrole su veoma bitne kako bi se primetile eventualne promene u vidu ispalih ili nepotpunih zalivača. U tom slučaju će stomatolog najverovatnije preporučiti da se stare fisure zamene novim.

Osim toga, redovno pranje zuba i generalno, redovno održavanje oralne higijene je nešto što se podrazumeva. Ukoliko se zubi ne peru karijes može nastati iako su zalivene fisure.

Ukoliko želite da brzo i bezbolno sprečite pojavu i razvoj jednog od najvećih stomatoloških problema današnjice – karijesa, dobro razmislite o tome da je zalivanje fisura možda jedini pravi način da to uradite za sebe i svoje dete. 

Radno vreme

Kontakt informacije